Kako trenirati i napredovati u cestovnom biciklizmu?

Kako trenirati i napredovati u cestovnom biciklizmu?

Doći do vrha kultnog uspona, pripremiti se za prvi ciklosportiv, ostvariti rezultate na utrci… Svatko na svojoj razini definira vlastite ciljeve. Kako bi napredovali i nadali se dobrim rezultatima na dan izazova, svi biciklisti moraju pratiti ozbiljan i dobro prilagođen trening.

Probikeshop ovdje razvija nekoliko temeljnih ideja i pojmova o treningu u cestovnom biciklizmu. Razumjet ćete sve o ključnim temama: vati, korisnost mjerača snage, zone intenziteta, tipični treninzi, važnost oporavka…

Koji su ciljevi treninga u cestovnom biciklizmu?

Trening je način na koji biciklist poboljšava svoju fizičku kondiciju, napreduje i uspijeva postići svoju najbolju razinu izvedbe.

Napredovati i postići svoju najbolju razinu

Bilo za bicikliste početnike ili iskusne vozače, cilj treninga ostaje isti: napredovati! Taj se napredak očituje u poboljšanju opće fizičke kondicije, izdržljivosti te posebno mišićnih i kardiovaskularnih kapaciteta. Ukratko, trening vam omogućuje da vozite jače i dulje.

Biciklistički trening počiva na nekoliko osnovnih principa, poput redovitosti i postupnosti. Da biste se nadali napretku, morate redovito voziti i izbjegavati (pre)duga razdoblja neaktivnosti. Također je potrebno postupno povećavati broj vožnji tjedno i polako produljivati njihovo trajanje, ne zanemarujući vrijeme za odmor/oporavak.

Ostvariti dobre rezultate i postići svoje ciljeve

Bez obzira na razinu, važno je postaviti dostižne ciljeve. Konkretan cilj biciklista predstavlja njegov najbolji izvor motivacije, koji mu daje moral u teškim trenucima, kada treba izdržati naporan trening u teškim vremenskim uvjetima ili odraditi dosadnu sesiju na trenažeru do kraja.

Biciklistički trening ne mora nužno rezultirati natjecateljskim ciljem. Ovisno o vašoj razini, možda želite sudjelovati na lokalnoj cikloturističkoj vožnji, popeti se na kultni planinski prijevoj, završiti zahtjevan ciklosportiv, okušati se u ultra-distance izazovu, ostvariti rezultat na utrci itd. Vaš cilj mora biti sadržajan i imati karakter izazova kako bi opravdao ozbiljno ulaganje vašeg slobodnog vremena.

Koja su zlatna pravila treninga u cestovnom biciklizmu?

Učinkovit trening u cestovnom biciklizmu sastoji se od dobrog planiranja rasta snage s obzirom na cilj. Čini se neophodnim raditi prvenstveno na bazi kako bi se stvorio dobar temelj za napredak.

Personalizirati svoj pristup treningu

Kako bi bio dosljedan i izvediv, vaš program treninga mora se uskladiti s vašim rasporedom, profesionalnim obvezama i obiteljskim životom. Vaš početni okvir (na primjer: 2 kraća treninga tijekom tjedna + 1 duža vožnja vikendom) mora ostati fleksibilan i lako prilagodljiv vremenskim prilikama, svakodnevnim obvezama ili vašem osjećaju. Nemojte se ustručavati odgoditi trening ako je potrebno ili ga zamijeniti vožnjom na trenažeru.

Vaš se plan treninga gradi u skladu sa značajkama utrke/ciklosportiva za koje se pripremate. Zanimljivo je integrirati specifične vježbe koje odgovaraju težini rute koja vas čeka (profil rute, trajanje discipline, intenzitet napora).

Izgraditi svoj plan treninga za napredak

Da biste uspostavili svoj plan treninga i nadali se dobroj formi na dan utrke, morate unaprijed strukturirati tjedne pripreme, računajući unatrag od datuma događaja. Razvijen tijekom najmanje 2 mjeseca ili 9 tjedana (osnovni plan za početničku razinu), vaš program mora predvidjeti postupno povećanje opterećenja.

Trening biciklista najčešće je organiziran oko uzastopnih ciklusa rada, isprekidanih razdobljima oporavka. Radni ciklusi omogućuju fokusiranje na unaprijed jasno identificirana područja napretka. Klasični obrazac sastoji se od početka s bazičnim treningom uz nekoliko intenziteta, nastavka s radom na snazi/kadenci, prije prelaska na vježbe visokog intenziteta kako bi se približili osjećaju utrke.

Ideja strukturiranog treninga u radnim ciklusima jest fizički napredovati korak po korak, bez preskakanja faza, kako bi tijelo postupno usvajalo napore. Povećanje opterećenja na treningu uvijek mora ostati linearno. Preagresivni povratci ili nagli skokovi intenziteta kontraproduktivni su jer mogu stvoriti umor.

Bazični rad na izdržljivosti

Bazični rad služi kao temelj treninga u cestovnom biciklizmu. Ciklus usmjeren na izdržljivost mora omogućiti polazak s čvrstih temelja na kojima se može izgraditi učinkovita priprema.

„Vožnje izdržljivosti” ciljaju umjereni intenzitet, oko 80 % potencijala biciklista. Ideja je „voziti lagano”, tempom koji ne stvara bol u mišićima ili poteškoće s disanjem. Cilj nije samo skupljati kilometre, već voziti pravim tempom, zadržavajući svaki put rezervu kako bi se sljedeći trening odradio u najboljim uvjetima.

Konkretni učinci ciklusa rada na izdržljivosti postupno se osjećaju na početnoj razini. Biciklist postupno napreduje, (ponovno) pronalazi osjećaj na biciklu, (ponovno) navikava tijelo na položaj i tehniku pedaliranja. Također navikava svoj organizam na potrošnju energije, na fizičke i mentalne osjećaje dugih vožnji.

Bazični ciklus predviđa postupno povećanje volumena. Ova čvrsta baza izdržljivosti zatim omogućuje lakše podnošenje intenziteta i njihovo pretvaranje u bolju formu bez nakupljanja prevelikog umora. Ako preskočite „fazu izdržljivosti”, veća je vjerojatnost da ćete osjetiti pad u svojoj pripremi.

Važnost oporavka

Faze oporavka obavezno se moraju integrirati u vaš plan treninga jer izravno utječu na mehanizam napretka.

Što se tiče oporavka u biciklizmu, valja razlikovati aktivni od pasivnog oporavka. Aktivni oporavak predstavlja zaseban trening: riječ je o „laganoj vožnji bicikla” uz lagano okretanje pedala, samo kako bi se aktivirali mišići. Sporiji od tempa izdržljivosti, tempo oporavka ne stvara umor. Pasivni oporavak sastoji se od nekorištenja bicikla 3 ili 4 dana („mikropauza”) ili tjedan dana („pauza”).

Iznimno je važno dobro upravljati tim fazama oporavka! Nipošto ne treba čekati preopterećenje (sindrom „pretreniranosti”) za uvođenje pauze jer bi preveliki umor nametnuo dugotrajni odmor, što bi pak uzrokovalo pad fizičke razine (gubitak stečenog treningom). Stoga je mudro predvidjeti faze oporavka tijekom pripreme, u obliku mikropauza, nakon intenzivnog ciklusa/bloka rada ili nakon teškog tjedna treninga.

Razumijevanje principa superkompenzacije:Za dobro razumijevanje veze između treninga, oporavka i napretka potrebno je objasniti fenomen „superkompenzacije”, koji je temelj biciklističkog treninga.Iza principa superkompenzacije krije se fiziološki mehanizam koji pokreće poboljšanje fizičke forme i napredak biciklista. To je ponovna prilagodba organizma koja ima učinak pretvaranja treninga u bodove forme. Cilj je stvoriti umor intenzivnim ciklusom treninga, koji će prvo šokirati organizam, prije nego što izazove pozitivnu reakciju na razinu izvedbe. Tijelo će se postupno prilagoditi radnom opterećenju i pronaći nove resurse. Ciklus superkompenzacije završava odlučujućim razdobljem oporavka koje oslobađa tijelo stresa i smanjuje krivulju umora. Ukratko, biciklistu se napor s treninga isplaćuje.

3 faze ciklusa superkompenzacije

  • Intenzivan trening koji umara, stvara stres u tijelu i izaziva pad fizičkih sposobnosti;
  • Faza oporavka koja omogućuje tijelu da usvoji početna opterećenja i lakše podnese novo razdoblje intenzivnog treninga – uspostavlja se napredak;
  • Faza oporavka za uklanjanje umora i „superkompenzaciju”, kako bi se postigao konačni fizički skok prije cilja.

Cijeli je izazov za biciklista pravilno izmjeriti, dobro rasporediti i pravilno uskladiti faze treninga i faze oporavka. Trening mora postupno, ali značajno dobivati na intenzitetu kako bi potaknuo tijelo na prilagodbu. Što se tiče oporavka, on mora biti dovoljan za pokretanje refleksa superkompenzacije. Ako je razdoblje oporavka predugo, gubite učinke treninga i vaša forma počinje opadati.

Napredovanje u cestovnom biciklizmu
Tehnike treninga za odlazak korak dalje

Trening iskusnog biciklista ima vrlo kontroliran pristup koji omogućuje kalibriranje vozačevih treninga sa znanstvenom preciznošću, u sklopu programa po mjeri.

Važnost anaerobnog praga za trening biciklista

Za kalibriranje i personalizaciju treninga neophodno je utvrditi svoj profil vozača, s fiziološkim podacima korisnim za praćenje izvedbe (anaerobni prag, MAP, Max HR, FTP). Ovi podaci omogućuju pravilno usmjeravanje napora na treningu, rad sa željenom razinom intenziteta radi izgradnje kvalitetnih treninga te praćenje vlastite izvedbe i napretka tijekom tjedana.

Anaerobni prag odgovara maksimalnoj razini napora, „pragu” iznad kojeg tijelo proizvodi više laktata nego što ih može ukloniti, kada se mliječna kiselina nakuplja u krvi i blokira mišiće. To je maksimalna razina intenziteta koju možete održavati dulje vrijeme (dugotrajan napor poput kronometra ili brzog uspona) prije nego što bol u mišićima postane prevelika i prisili vas da usporite.

Postoji nekoliko načina za definiranje anaerobnog praga: putem testa opterećenja u laboratoriju s redovitim mjerenjem razine laktata u krvi ili putem FTP testa na cesti (20 minuta napora na usponu). FTP (Functional Threshold Power ili „funkcionalni prag snage”) omogućuje dobivanje procjene u vatima maksimalne prosječne snage razvijene tijekom jednosatnog napora. Zanimljivo je precizirati ovu sirovu snagu varijablom „težine” kako biste saznali svoj omjer snage i mase (u vatima/kg), što je dragocjen podatak za procjenu vašeg potencijala na brdima.

Drugi podaci su nezaobilazni i moraju se znati: Max HR (maksimalna srčana frekvencija) i MAP (maksimalna aerobna snaga).

  • Max HR: vršna srčana frekvencija pri visokom intenzitetu. Test na usponu na cesti s monitorom pulsa (maksimalni napor u trajanju od 5 min);
  • MAP: snaga na razini VO2 Max kada stopa potrošnje kisika u tijelu dosegne svoj maksimalni kapacitet. Test na usponu na cesti s mjeračem snage (maksimalni napor u trajanju od 5 min).

Zone intenziteta za optimizaciju napora na treningu

Kada se ti podaci definiraju, služe vam za precizno podešavanje vježbi na treningu ciljanjem pravih zona intenziteta u svakoj fazi pripreme. Stručnjaci za trening u cestovnom biciklizmu razvili su referentne sustave koji razlikuju različite zone intenziteta, temeljene na prethodno spomenutim vrijednostima (Max HR, MAP, FTP).

Evo nekoliko referentnih sustava među najkorištenijima za biciklistički trening koji vam mogu poslužiti kao vodič.

  • ESIE ljestvica Frédérica Grappea, temeljena na HR-u i MAP-u
  • Zona intenziteta (trajanje vježbe) Max HR MAP Percepcija napora

    i1 - Lagani intenzitet / Opuštanje (nekoliko sati)

    < 75 %

    40 - 50 % MAP

    Bez bolova u mišićima

    Vrlo lagan razgovor

    Iscrpljenost nakon nekoliko sati

    i2 - Srednji intenzitet / Bazična izdržljivost (nekoliko sati)

    75 - 85 %

    50 - 60 % MAP

    Bez bolova u mišićima

    Lagan razgovor

    Iscrpljenost nakon 3 - 4 sata

    i3 - Pojačani intenzitet / Ritam (1-2 sata)

    85 - 92 %

    60 - 70 % MAP

    Bol u mišićima se lagano povećava +

    Težak razgovor

    Iscrpljenost nakon 2 sata

    i4 - Intenzitet anaerobnog praga (20-60 minuta)

    92 - 96 %

    75 - 80 % MAP

    Bol u mišićima se povećava ++

    Otežan razgovor

    Značajna iscrpljenost nakon 20 min

    i5 - Nadkritični intenzitet / MAP (5-10 minuta)

    96 - 100 %

    100 % MAP

    Bol u mišićima se jako povećava +++

    Vrlo težak razgovor

    Potpuna iscrpljenost između 5 i 10 min

    i6 - Submaksimalni intenzitet / Laktatna anaerobna snaga (30-120 sekundi)

    100 %

    1,5 x MAP

    Značajan živčani umor

    Maksimalna bol u mišićima

    Nemoguć razgovor

    i7 - Maksimalni intenzitet / Alaktatna anaerobna snaga (< 7 sekundi)

    90 - 95 %

    2,5 x MAP

    Vrlo značajan živčani umor

    Bez bolova u mišićima

    Dojam vježbe bez zraka

  • Ljestvica Andrewa Coggana, temeljena na FTP-u
  • Razina Vrsta vježbe Snaga (% FTP-a) HR Osjećaj napora (RPE ljestvica) Trajanje vježbe

    1

    Aktivni oporavak

    < 55 %

    < 68 %

    < 2

    Beskonačno

    2

    Izdržljivost

    56 - 75 %

    69 - 83 %

    2 - 3

    > 2 h 30 min

    3

    Tempo

    76 - 90 %

    84 - 94 %

    3 - 4

    < 2 h

    4

    Anaerobni prag

    91 - 105 %

    95 - 105 %

    4 - 5

    10 - 60 minuta

    5

    VO2 Max

    106 - 120 %

    > 106 %

    6 - 7

    3 - 8 minuta

    6

    Anaerobni kapacitet

    121 - 150 %

    Neznatno

    > 7

    30 sekundi - 2 minute

    7

    Alaktatna anaerobna snaga

    Neznatno

    Neznatno

    Maksimalno

    5 - 15 sekundi

    Ove 2 ljestvice pokazuju da ne postoji samo jedan put za napredak u cestovnom biciklizmu. Odaberite onu koja vam najviše odgovara, prema vlastitom osjećaju.

    Treba li se oslanjati na snagu ili srčanu frekvenciju?

    Postoje dakle 2 načina za izračun intenziteta i opterećenja treninga: snaga („vati”) i srčana frekvencija.

    Za preciznije mjerenje preporučuje se oslanjanje na snagu. Doista, praćenje vata omogućuje boravak u pravoj zoni i pravilno kalibriranje treninga, neovisno o vanjskim uvjetima.

    Ako imate samo pojas za mjerenje pulsa, vrlo ga je korisno upotrebljavati. Možete se osloniti na svoj Max HR kako biste saznali svoje radne zone. Međutim, valja znati da postoji margina pogreške jer se vaš puls može mijenjati ovisno o stanju umora i formi. Osim toga, uvijek postoji vrijeme latencije između trenutka kada vježba započne i trenutka kada vaše srce dosegne ciljni intenzitet.

    Vaša srčana frekvencija omogućuje vam analizu razine forme/umora tijekom tjedana. Puls koji brzo pada nakon intenzivnog napora ili nizak puls u mirovanju pokazatelji su dobre forme.

    Kako bismo saželi dvoboj snage i pulsa, valja zapamtiti da vati omogućuju bolju kalibraciju treninga, dok je puls uvijek koristan za procjenu trenutne forme.

    Nekoliko primjera treninga u cestovnom biciklizmu

    Ovisno o vašim ciljevima, možete izvoditi različite vježbe kako biste napredovali, obogatili i unijeli raznolikost u svoj program treninga.

    Smjer rada / napretka Opis vožnje Zona intenziteta (ESIE ljestvica) Ciljno trajanje vježbe Prednosti / Dobici

    Izdržljivost

    Duga vožnja u bazičnoj izdržljivosti, bez prekoračenja FTP-a

    i2 - Srednji intenzitet

    3 sata

    Povećati zonu izdržljivosti

    Biti opušten na dužim distancama

    Biti dosljedan u svojem planu treninga

    Submaksimalna snaga

    Ponavljanje vježbi pri niskom kadencu

    i3 - Pojačani intenzitet

    5 serija od 5 minuta pri 50 okretaja pedala u minuti (50 rpm)

    Povećati snagu

    Biti u stanju voziti teže prijenose

    Raditi na tehnici pedaliranja

    Anaerobni prag

    Ponavljanje vježbi na pragu s intervalom oporavka

    i4 - Intenzitet praga / i2 - Srednji intenzitet (oporavak)

    3 serije od 10 minuta na pragu (i4) + 5 minuta oporavka (i2)

    Pomaknuti svoj anaerobni prag

    Biti u stanju ponavljati napore na pragu

    MAP

    Ponavljanje vježbi oko MAP-a s intervalom oporavka

    i5 - MAP intenzitet / i2 - Srednji intenzitet (oporavak)

    5 serija od 1 minute na razini MAP-a (i5) + 1 minuta oporavka (i2)

    Pomaknuti svoj MAP

    Biti u stanju ponavljati napore u zoni i5

    Laktatni

    Ponavljanje dugih sprinteva s velikim intervalom oporavka

    i6 - Submaksimalni intenzitet

    3 sprinta od 30 sekundi svakih 30 minuta

    Podnositi porast mliječne kiseline

    Povećati toleranciju na bol

    Povećati snagu

    Koji su alati korisni za napredak u cestovnom biciklizmu?

    Probikeshop vam nudi brojne artikle za trening u cestovnom biciklizmu koji će vam omogućiti učinkovito provođenje treninga i dugoročno praćenje vaših izvedbi.

    Biciklistički trenažer

    Trenažer je izvrstan alat za izvođenje specifičnog rada u kratkom vremenu. Kada sjednete na svoj trenažer, morate maksimalno iskoristiti vrijeme provedeno na njemu jer će trening rijetko trajati duže od 90 minuta.

    Zaboravite izdržljivost, rad na trenažeru bit će kvalitetan – osim u slučaju treninga oporavka za lagano okretanje pedala. Intenziteti, snaga, tehnika pedaliranja… Na raspolaganju su vam razne vrste vježbi.

    Prednost trenažera? Rad na intenzitetu na linearan način, uz potpunu kontrolu, bez ometanja prometa. Kad dođe zima, trenažer je vaš idealan partner za trening koji vam omogućuje da ne izgubite sve što ste postigli u protekloj sezoni.

    Danas, sa svim tehnološkim napretkom i motivirajućim aplikacijama na tržištu, trenažer je postao pametan, zabavan i privlačan uređaj.

    Pojas za mjerenje pulsa

    Pojas za mjerenje pulsa (biciklistički monitor pulsa) omogućuje vam upravljanje treningom, njegovu analizu i mjerenje stanja umora. Vaš HR pojas može vas pratiti i izvan bicikla, posebice ujutro za mjerenje pulsa u mirovanju.

    Mjerač snage

    Mjerač snage ostaje bitan element za provođenje kvalitetnog biciklističkog treninga. Koristan je za pravilno mjerenje napora i izbjegavanje prebrzog kretanja u duljim ponavljanjima. Vaš mjerač snage također prikuplja podatke o izvedbi koje možete analizirati nakon silaska s bicikla.

    Alati za praćenje treninga

    Naravno, vaš trening ne prestaje kada odložite bicikl. Svi vaši podaci mogu se prenijeti na vašu omiljenu platformu za praćenje treninga. Ovaj vam alat omogućuje osobno mjerenje odrađenog opterećenja i fino podešavanje plana treninga prema prikupljenim vrijednostima. Također vam omogućuje da podatke podijelite sa svojim trenerom, neposredno nakon vožnje.

    Zaključak

    Trening u cestovnom biciklizmu posebno je područje u kojem su stručnost i osjećaji na prvom mjestu. Apsolutno se mora personalizirati prema pojedincu, dobu godine i osobnim ciljevima. Na vama je da odaberete metodu koju želite istražiti jer ne postoji samo jedan put do napretka. Najučinkovitiji trening ne sastoji se od praćenja najboljih vježbi, već od pronalaženja modela koji najbolje odgovara vašoj ukupnoj razini, ali i vašoj trenutnoj formi.

      Mjerači snage za cestovne bicikle